Hrvatska kuhinja

Hrvatska kuhinja obuhvaća cjelokupnu kulinarsku raznolikost svojega teritorija, to jest ukupnost gastronomije i enologije u vidu jela, pića, recepata, sastojaka i proizvoda. Uzevši u obzir njezinu heterogenost poznata je i kao „regionalna kuhinja” jer svaki dio Hrvatske ima svoju kulinarsku tradiciju, poput istarske, dalmatinske, dubrovačke, ličke, zagorske, međimurske, podravske i slavonske. Svaka ima svoju posebnu tradiciju kuhanja svojstvenu za područje, a koja ne mora nužno biti dobro poznata u drugim dijelovima Hrvatske. Međutim, većina jela može se naći širom zemlje u mjesnim oblicima.

Kuhinja u unutarnjosti Hrvatske ima više sličnosti s austrijskom, njemačkom i mađarskom, a u nekim područjima s turskom kuhinjom. Na hrvatskom Jadranu pak, vidljivi su utjecaji antičke i ilirske kuhinje, a kasnije i sredozemne kuhinje, poglavito talijanske, mađarske, bečke (austrijske) i francuske kuhinje.

Kuhinje kontinentske Hrvatske obilježvaju složeniji načini pripreme te veći broj hranjivijih jela i namirnica poput svih vrsta mesa, različitih vrsta povrća, voća, žitarica te mliječnih proizvoda i jaja. U kuhinjama hrvatskoga Jadrana uz obalu i na otocima prevladava mediteranska prehrana, temeljena na ribi, morskim plodovima, voću i povrću te maslinovu ulju.

Istra, Konavle i Pelješac prepoznate su u međunarodnim okvirima kao vinorodna područja iznimne kakvoće sorti, a za njima ne zaostaju ni ostale dijelovi Hrvatske.^[1]

1. ↑ Eskins, Julia: Move Over, Tuscany: Why Croatia’s Wine Regions Should Be on Your Radar (engl.) vogue.com. Vogue. Objavljeno 13. veljače 2023.